EU ubrzano radi na planu B kako bi spriječila finansijski kolaps Ukrajine početkom naredne godine

Kako napori za sklapanje mirovnog sporazuma jačaju, a ukrajinske finansije se ubrzano troše, pitanje zamrznutih ruskih sredstava postaje sve hitnije. Evropski zvaničnici navode da bi nova inicijativa američkog predsjednika Donalda Trumpa za mirovni proces mogla dodatno ojačati podršku ideji o reparacijskom kreditu, koji bi Rusija vraćala tek u hipotetičkoj budućnosti – ukoliko pristane na plaćanje ratne štete.

Očekuje se da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uskoro zatražiti izradu nacrta pravnog rješenja za ovaj kreditni model. No, uprkos sedmicama pregovora između Belgije i Komisije, De Wever i dalje upozorava na pravne rizike i mogućnost ruske odmazde.

Zbog toga eksperti u Briselu rade na alternativama za slučaj da reparacijski kredit ne bude spreman za usvajanje na samitu 18. decembra. Prema riječima više europskih zvaničnika, sve veću podršku dobija ideja o prelaznom, takozvanom “bridging“ zajmu, finansiranom zajedničkim zaduživanjem EU, koji bi Ukrajinu održao solventnom tokom prvih mjeseci 2026. godine. Ukrajina bi, prema modelu, kasnije mogla vratiti ovaj zajam iz sredstava dugoročnog reparacijskog kredita.

Na sastanku ambasadora država članica EU u utorak, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Litvanija i Luksemburg pozvale su Komisiju da ubrza rad na rješenju finansiranja Ukrajine. Europski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis upozorio je još 4. novembra da bi dalja kašnjenja mogla ozbiljno ugroziti stabilnost Kijeva.

Europski lideri ističu hitnost situacije, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da će “u narednim danima” biti finalizirano rješenje koje će obezbijediti stabilno finansiranje Ukrajine. Ipak, mnoge članice EU odbijaju izdvajanje dodatnih nacionalnih grantova zbog budžetskih deficita i visokih troškova zaduživanja, pa se belgijska podrška smatra ključnom za pokretanje reparacijskog kredita.

Model prelaznog finansiranja suočava se s još jednim ozbiljnim izazovom – jednoglasnim odobravanjem svih 27 članica EU, uključujući Mađarsku, koja se već dugo protivi novim mjerama za podršku Ukrajini. Analitičari procjenjuju da bi predstavljanje zajma kao instrumenta za obnovu, a ne za ratne potrebe, moglo pomoći u prevazilaženju otpora.

Istovremeno, europski zvaničnici pažljivo prate intenziviranje mirovnih inicijativa tokom kojih Trumpov tim nastoji približiti ukrajinske i ruske pregovarače. Prema diplomatama, EU u novim nacrtima insistira na tome da mora imati konačnu riječ o upotrebi zamrznutih sredstava, tempu ukidanja sankcija Rusiji i evropskoj perspektivi Ukrajine, navodi Politico.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad